Panning – Foto tehnike

Panning je tehnika fotografiranja u kojoj dolazi do izražaja znanje i preciznost fotografa. Najjednostavnije bi bilo opisati kao fotografiranje objekta koji se kreće uz pračenje tog objekta kamerom, tijekom trajanja ekspozicije. Efekt koji bi trebao ispasti iz tog ne tako laganog zadatka je oštar objekt koji se kreće i zamučena pozadina u smjeru kretanja.

Photo by Frans Lanting

Ali, dobiti dobru panning fotografiju više je od samo pomicanja kamere tijekom trajanja ekspozicije. Cilj je također da objekt koji se kreće pratimo jako precizno i da on ispadne oštar.

Glavni trik ili karakteristika dobrog panninga je da podesimo brzinu ekspozicije prema brzini kretanja objekta koji se kreće. Brzina ekspozcije treba biti dovoljno velika da uhvati objekt koji se kreće, ali i dovoljno mala da pozadina bude razmuljana (motion blur).

Npr: ako slikamo objekt koji se kreće sa ekspozicijom od 1/1000 sec, slikat ćemo jako brzi kretajući objekt i morat ćemo jako brzo pomicati fotoaparat. Inaće, slika će ostati zamrznuta tom tisućinkom sekunde i efekta panninga neće biti. Istu situaciju ćemo lakše snimiti sa panning efektom ako slikamo sa 1/125 sec ili 1/60 sec (ili čak 1/30 sec ili sporije), pomicanje fotoaparata i brzina kretajućeg objekta neće trebati biti tako brza i najvjerojatnije imat ćemo zamučenu fotografiju sa manje zamučenim objektom koji se kreće. Tu dolazi do največeg problema, kako dobiti potpuno fokusiran i oštar objekt kretanja – samo sa puno vježbanja i odabirom dobrog mjesta snimanja.

Nekoliko savjeta za slikanje panninga:

– Izaberite dobru poziciju koja vam dozvoljava da slikate objekt koji se kreće što duže možete (npr rotor na cesti, vi stojite u centru i slikate automobil koji se kreće u krug) – najčešće konstantna brzina vozila koje je non stop na jednakoj udaljenosti od vas, samo se pokušavate vrtiti oko svoje osi i pratiti automobil sa ekspozicijom npr 1/60 sec ili manje.
– Koristite najmanju ISO osjetljivost digitalnog fotoaparata ili filma jer vam je potrebno jako malo svijetla (npr 1/60, ISO 100 ASA i f8.0 je dovoljno ili čak previše pri oblačnom danu).
– Koristite optičko tražilo na fotoaparatu (ako ga imate) rađe nego digitalni ekran na pozadini fotoaparata – preciznije će te pratiti objekt koji se kreće, dok digitalni ekran često kasni i prikazuje isprekidano.
– Ako stojite u sredini kruga u kojem se kreće objekt non stop na istoj udaljenosti, prefokusirajte svoju udaljenost i zalockirajte ju da se fotoaparat ne mući sa automatskim fokusiranjem. Ako snimate objekt koji se kreće pravocrtno pored vas, izaberite mjesto gdje će objekt proći, najbliže pored vas (stručnaci bi rekli tamo gdje vas tangira), na tom mjestu prefokusirajte aparat i pratite objekt do mjesta i okinite.
– Tijekom cijelog kretanja objekta koji pannirate, pratite ga fotoaparatom i pokušavajte ga držati u sredini, čak i kada okinete fotografiju, ili najbolje više fotografija u nizu.
– Vježbajte pravocrtno pomicanje (rotiranje) fotoaparata s konstantnom brzinom prije snimanja.
– Noge držite čvrsto na jednom mjestu a rotirajte tijelo (torzo).
– Dubinska oštrina fotografije ne bi trebala biti bitna. Pozadina će i onako biti razmuljana, a radi spore ekspozicij otvor blende će najvjerojatnije biti jako mali (f8.0, f16.0 ili manje). Stoga, nemojte izabrati pozadinu koja je jako udaljena. Pomak na slici gdje je pozadina jako udaljena neće biti vidljiv (pomak pozadine pri 1/60 sec koja je udaljena oko 100 metara će biti jako mali, gotovo nevidljiv). Izaberite mjesto gdje će te slikati vaš kretajući objekt sa pozadinom koja je jako blizu, u stvari što bliže – cesta kojojm se kreće automobil, odmah iza ceste je šuma ili zgrada. Tada će ta šuma ili zgrada biti razmuljani – što je i cilj.

Photo by Senn, Canon EOS-1D, ekspozicija 1/25 sec, otvor blende f10, iso200

Počnite sa najlakšim primjerom, slikanjem objetka koji se kreće pravocrtno pored vas bez pomaka gore-dolje (najlakše je snimati automobil koji se kreće konstantnom brzinom).
Teži primjeri bi bili slikanje automobila sa širokokutnim objektivom iz vozila koje se kreće pored, istom brzinom (u stvari to je lako izvedivo sa fotografskog dijela, ali nači cestu gdje će te moći voziti paralelku je malo teže – autoput???). Tada aparat ne morate pomicati jer se vi krečete u automobilu.
Još teži primjeri bi bili kretanje objekata koji ne idu baš jednoličnom brzinom i kreću se i gore i dolje dok pannirate pravocrtno (npr, vaši kućni ljubimci ili trkači na atletskoj stazi – oni se ne kreću konstantnom brzinom, a i poskakuju gore – dolje).

Photo by Bertys30

Još primjera:
Vaš objekt pada, vi ga slikate pokrečući kameru od gore prema dolje.
Panniranje rotacijom – rotirajte svoje fotoaparat oko osi dok i objekt stoji na mjestu, ali se rotira oko svoje osi. Dobit će te lijepe razmuljane kružnice sa oštrim objektom u sredini (primjer: kotač bicikla se vrti, vi ga pratite rotiranjem fotoaparata sa centrom kotača u centru vašeg okulara na fotoaparatu ili, neko raširenih ruku vježba i razgibava kukove, pregibajući se u kukovima lijevo – desno. Pokretima fotoaparata pratite njegovu glavu – ruke, tijelo i glava su oštri, pozadina razmuljana u obliku polukruga ili kruga)
Napravite čvrstu konstrukciju na biciklu na kojoj kamera stoji sa strane i bočno slika biciklistu. Zajurite se što brže možete a daljinskim okidačem snimajte sliku. Oštar biciklista sa zamuljanim nogama koje se vrte i zamuljanom pozadinom, možda i zamuljanim žbicama kotača bila bi savršena slika.
Snimite ljude na nasipu koji trče (bolje bi bilo ispoda nasipa na rijeci (npr Savi u Zagrebu), nasip vam služi kao jako bliza pozadina koja će zamuljana, ruke i noge trkača će biti neoštre u više smjerova dok tijelo i glava trkača oštri zamrznuti. To je vjerjatno najteži oblik panninga – panning u više smjerova (ruke i noge u svojim smjerovima, pozadina u drugom)

Panning u više smjerova je stvarno teško napraviti, kao što sam već naveo, zamislite trkača koji trči, panniran tako da je pozadina motion blurana u horizontali, ali ruke rade pokret, pa su zamuljane gore – dolje, dok noge su zamuljane u nekoj kružnici. To je već ludnica koju neće baš svako napraviti.

Autor: Damir Senčar – Senn
www.sencar.hr
www.hrphotocontest.com